Lumbalni sindrom (lumbago) je termin za bol u donjem delu leđa (u krstima), odnosno u slabinskom delu kičme. Bol može biti veoma jak, nekad povremen, pojavljuje se postepeno ili naglo i može da se ponavlja. Gotovo 80% ljudi bar jednom u toku života ima bol u leđima.
Lumboishialgija (lat. lumboischialgia) ili išijas je skup simptoma izazvan kompresijom ili nadražajem jednog od pet korenova išijadičnog živca (lat. n. ischiadicus). Među simptomima dominira bol koji je lokalizovan u donjem delu leđa, krstima, sedalnom regionu, sa njegovim širenjem u nogu, moguće sve do stopala, a pri tome mogu biti prisutni trnjenje, peckanje, žarenje, slabost mišića i otežano pomeranje noge i kretanje. Tipično je da su simptomi lokalizovani jednostrano.
Uzroci i faktori rizika za nastanak lumbalnog sindroma
Pored savremenog, nezdravog načina života, do navedenih poremećaja dovodi i prekomerno opterećenje u slabinskom delu kičme.
Glavni uzroci lumbalnog sindroma ili lumboishialgije mogu biti razni, a među njima su:
- starenje,
- osteoporoza,
- oštećenje (hernijacija) diska između kičmenih pršljenova,
- slabost leđnih mišića,
- fizički napori,
- podizanje teških predmeta,
- savijanje,
- saginjanje,
- iznenadni nespretni pokreti,
- vibracije,
- dugotrajno sedenje i neprirodni položaj tela,
- velika telesna visina i gojaznost,
- trudnoća,
- pušenje,
Dok su retki, ali veoma ozbiljni uzroci, tumori kičme i organa u karlici i izvan nje sa metastazama, kao i neke druge bolesti.
Po dužini trajanja bolesti lumbalni sindrom se deli na akutni (sa trajanjem manje od 6 nedelja), subakutni (6-12 nedelja) i hronični lumbalni bol (više od 12 nedelja). Duže trajanje lumbalnog sindroma može biti povezano sa pridruženim psihosocijalnim problemima, koji zahtevaju dodatnu i adekvatnu terapiju.
Lečenje lumbalnog sindroma
Lečenje zavisi od uzroka i kliničke manifestacije lumbalnog sindroma, odnosno lumboishialgije. Posle pregleda lekara specijaliste fizikalne medicine i rehabilitacije, za svakog bolesnika ponaosob, pravi se plan lečenja. Tretman akutnog nespecifičnog lumbaga se tipično svodi na konzervativne mere, kao što je kraće mirovanje (ne duže od 2-3 dana) i to samo kod akutnog i intenzivnog bola, uz poštedu od provokativnih pokreta, ali bez pasivizacije i izbegavanja umerene dnevne aktivnosti.
Protiv bola se primenjuju odgovarajući medikamenti i drugi terapijski postupci među kojima su blokada bola elektroterapijom ili terapija laserom, a za brži oporavak mogu se primeniti i drugi terapijski principi kao što su ultrasonografija, kratkotalasna dijatermija, transkutana električna nervna stimulacija, interferencijalna terapija i druge vrstre terapija.
Kada počne da se smanjuje intenzitet bola, tada se postepeno uvodi i intenzivira fizikalna terapija, uz primenu odgovarajućih vežbi. Tako se već u ranoj fazi može početi sa laganim statičkim vežbama, saglasno fizičkom stanju pacijenta, uz lagane šetnje, plivanje i neopterećujuće dnevne aktivnosti. Fizičke aktivnosti treba povećavati postepeno i progresivno, tokom nekoliko dana, pa i nedjelja, sa ciljem jačanja mišića duž kičme, što obezbeđuje stabilnost donjeg dela kičmenog stuba i smanjenje pritiska između pršljenova.
Bolesnik treba da spava na ravnoj postelji, na poslu da izbegava podizanje tereta pri savijenoj kičmi, da ne pravi nagle pokrete i uvrtanje kičme, a kod kuće treba sam da obavlja odgovarajuće vežbe za koje je edukovan. U nekim slučajevima, ako su prisutni i psihološki poremećaji (anksioznost, strahovi, depresija, pesimizam, pasivizacija i izbegavanje aktivnosti) mogu se dodatno primenjivati i odgovarajući psihološki terapijski postupci i podrška pacijentu da on razvije sopstvene pozitivne obrasce ponašanja i optimističke stavove koji će doprineti bržem otklanjanju bola i efikasnijem lečenju.
Prevencija lumbaga
U prevenciji ponovnog nastanka lumbalnog sindroma ključna je svakodnevna primena ispravnog držanja tela i izbegavanje provokativnih položaja, pokreta i opterećenja tela, a za ovo se pacijent posebno edukuje. Takođe se preporučuje redukcija prekomerne telesne težine, prestanak pušenja, odgovarajuća i odmerena fizička aktivnost kao što su šetanje, trčanje, plivanje, vežbe istezanja, gimnastika i ostale mere, a po potrebi savetuje se i promena profesije i stila života ukoliko oni spadaju u faktore rizika.
Prognoza
Bolest je u većini slučajeva benigne prirode i ima dobru prognozu. Tegobe uglavnom prestaju posle nekoliko dana, ali mogu trajati i do 6 nedelja, pa i duže. Lečenje lumbalnog sindroma je prvenstveno konzervativno, ali je ponekad potrebno i hirurško lečenje koje je usmereno ka uklanjanju uzroka i sprečavanju ponovnog pojavljivanja bolesti.
Urgentno stanje, koje zahteva hitnu hirušku intervenciju, je prisustvo izražene slabosti u jednoj ili obe noge, uz probleme sa pražnjenjem mokraćne bešike i creva i seksualnim poremećajima. Ovakvo stanje nastaje zbog pritiska na snop nerava koji izlaze iz dna kičmene moždine i ono se mora što pre otkloniti operativnim putem.
U zaključku se može navesti da je lumbalni sindrom često oboljenje današnje populacije, u većini slučajeva benigne prirode, ali da zahteva adekvatnu terapiju uz aktivno uključivanje pacijenta. Terapija koja se primenjuje je najčešće u vidu konzervativne, a retko hirurške terapije. Takođe je važna i prevencija ponovnog nastanka ovog sindroma za koju se pacijent edukuje i u koju se aktivno uključuje.
Poštovanje! Nadam se da ce te mi odgovoriti. Pre 5 meseci sam operisala kicmu. Radjena mi je stabilizacija lumbalnog dela kicme sa ugrađenim implatantom na nivou L5s1. Dva nerva su mi bila ukljestena i veoma upaljena. Oporavak je fino krenuo. Otišla sam u banju i tu su mi prepisane 3 vrste srtuje. Sve su mi stavljali na kicmu, a dijadinamicnu na oba tabana. Svima sam naglasavala da imam metale. Ima 30 dana kako sam došla iz banje. Da li je moguće da su vec upaljeni nervi dodatno nadrazeni. Osecam bolove obe potkolenice, grceve u listovima. Tabani mi sada trnu, a nisu. Puno hvala, ako imate vremena molim vas odgovorite mi. Šta da preduzmem, da se upala i nadrazaj nerava umiri. HVALA
Naš dr Elez vam preporučuje da uzmete Neuro MD 1×1 3 meseca i da obavezno odete na pregled kod doktora.